S Modrom lastom letjelo je sedamdeset generacija

Na početku školske godine 1954/1955. u jednoj trnjanskoj školi u Zagrebu učitelj Josip Sabolović sa svojim je učenicima objavio prvi broj školskog lista Djeca za djecu, u kojemu su na četiri crno-bijele stranice objavljeni đački sastavci, pjesme, crteži i poruke čitateljima. Glavna je urednica bila djevojčica Blankica Veselić, učenica četvrtog razreda, a njezin učitelj Sabolović bio je odgovorni urednik. Ubrzo je list pobudio interes učenika drugih škola, prvo zagrebačkih, a potom i iz drugih mjesta. Budući da su se svojim prilozima počeli javljati književnici, ilustratori, novinari i enigmatičari, naziv lista trebalo je promijeniti, pa je uredništvo pozvalo čitatelje da odaberu novo ime. Najviše je glasova dobio prijedlog Plava lasta, no kako je tada već postojao zabavni časopis Plavi vjesnik, Lasta je poprimila nijansu modre i započela svoj let koji traje punih sedamdeset godina.

Naslovnica Modre laste iz rujna 1969.

Naslovnica Krešimira Zimonića

Naslovnica novog broja Modre laste iz rujna 2024.

Kako su rasli Lasta i Lastan

Modra lasta postala je poučno-zabavni časopis za mlade, koji se od samih početaka u nastavi koristio i kao pomoćni didaktički materijal. U visine su ju vinuli profesori Stjepko Težak i Dragutin Brigljević. Osim njih tijekom povijesti uređivali su je i Zvonimir Balog, Jurica Pazman, Željka Horvat-Vukelja, Barbara Zlatar Kamber i Marina Tenžera, a član redakcije bio je i Ivan Kušan. Modra lasta bila je vrlo važan izvor informacija u vremenima kada one nisu bile lako dostupne. Mnoge se generacije sjećaju kako su s njom odrastale, čitajući je u školskim klupama i izvan njih.

Poziv Lastana čitateljima da mu se javljaju s pitanjima
objavljen u Modroj Lasti br. 1 u rujnu 1970.

U tijeku su pripreme za izložbu Dragi Lastane!, koja će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu od 5. do 22. studenog

Gotovo je svima jedna od prvih asocijacija na Modru lastu dječak Lastan, kojemu je 1969. život udahnuo Rudi Aljinović predloživši uredništvu otvaranje rubrike u kojoj bi čitatelji mogli komunicirati s redakcijom. Zamislio je da bi na pitanja čitatelja mogao odgovarati kao imaginarni dječak, a ondašnji je urednik Dragutin Brigljević predložio ime Lastan. Aljinović je bio Lastan punih deset godina, a poslije njega Lastanovo su pero preuzeli Dragutin Brigljević, Branko Pilaš te Saša Drach, koji niti najbližim prijateljima nije odao da je Lastan – tajanstvenost je bila važno obilježje njegova identiteta. U rubrici Sastanak s Lastanom izlazili su savjeti čitateljima kako da uspješno uče, organiziraju izlet ili zabavu, kako da nauče plesne korake, odaberu hobije ili srednju školu itd., a početkom sedamdesetih rubrika je dobila na popularnosti kada je Lastan pozvao čitatelje da mu pišu o svojim problemima i željama – te jeseni redakciju su preplavila pisma puna ljubavnih problema.

Lastan i danas odgovara na pitanja čitatelja na jednako vrckast način kao i protekle 54 godine, a njegov se identitet po tradiciji ne otkriva. Uz Lastana, u svojem konceptu Modra lasta uvijek je zadržavala i rubriku Talentaonica, koja omogućuje učenicima da i sami sudjeluju u kreiranju časopisa.

Izgled je Lastanu dao Ivica Bednjanec, a potom mu je pridružio još nekoliko likova i osmislio strip-seriju. Uz Lastana, njegovi su junaci Genije, Jasna i Nina obilježili Modru lastu. Od samih je početaka strip bio Lastin zaštitni znak i u njoj su objavljivali najeminentniji hrvatski crtači: Jules Radilović (Iz drevnih dana), Andrija Maurović (Sinovi slobode), Nedeljko Dragić (Lažeš, Melita), Željko Lordanić (stripovi prema romanima A. Šenoe Zlatarovo zlato i Branka), Krešimir Zimonić (Zlatka) i dr. Svjesno važnosti Lastina leta u kontekstu povijesnog razvoja devete umjetnosti u Hrvatskoj, uredništvo veliku važnost pridaje stripu pa u današnjim brojevima možemo čitati Ozaljske pustolovine Lucije i Žigmunda autora Matije Pisačića, Macane autora Darka Macana i Zelenu družinu autora Marka Dješke.

Suvremenost na krilima tradicije

Urednička redakcija Modre laste, koja se danas nalazi pod okriljem Školske knjige, nastoji održati vezu s tradicijom te, leteći na sedamdesetogodišnjim Lastinim krilima, pratiti suvremene trendove. S obzirom na to da živimo u vremenu u kojemu su informacije dostupne jednim klikom, pitali smo glavnu urednicu Vanju Jajić kakvu ulogu Modra lasta ima danas i što ona donosi današnjem mladom čitatelju.

 * * *

Pismo Lastanu

Dragi Lastane,

svi mi u redakciji Vijenca kao školarci rado smo čitali Modru lastu i zato vam od srca želimo sretan rođendan. Poživite bar još toliko, a ti, Lastane, sa svojim savjetima budi uvijek uz našu djecu, kao što si bio uz nas.

Imamo i mi jedno pitanje za tebe. I mi smo nedavno slavili. Prošle godine 30. rođendan novoga Vijenca, a 2019. godine 150. rođendan staroga Šenoina Vienca, koji nam je i danas na srcu. Trudimo se njegovati grane i latice u našem vijencu i krasiti ga novim cvijećem, da nam ne uvene.

Zanima nas zato, dragi Lastane, hoće li školarci za deset, dvadeset godina naš Vijenac, kao i tvoju Lastu, držati u rukama na papiru, moći ih dodirnuti i omirisati, staviti ih prije sna na noćni ormarić uz uzglavlje? Ili će nas samo listati na nekom holografskom ekranu, u virtualnom oblaku na drugom kraju svijeta?

 Hvala ti, Lastane, na odgovoru!

Vijenac

—

Moj dragi Vijenče,

nisam ti ja baš nešto mlad, više nešto kao Broj 1 u stripu Alan Ford. A kad smo kod Alana Forda, koji je svojim duhovitim crtežom i još više pričom i dijalozima obilježio moje djetinjstvo, baš kao i stripovi na kraju Modre laste, nedavno sam se zatekao da sam krenuo čitati jednu epizodu na ekranu. Naime, netko mi je poslao sve epizode zipane u jednom fileu. Dragi moj, kakav je to promašaj bio... S papirnatim nečim u ruci ideš gdje i kad hoćeš, pod drvo ili na čamac, ne trebaju ti ni baterije ni punjenje, a osjet kad dođeš do kraja stranice i ideš okrenuti istu nikad neće biti kao skrolanje.

Sjajno je čitati i gledati nešto na ekranu, ali listanje je neprocjenjivo. Baš kao i slušanje ploča, pa sad lijepo nakon posla spojite ekrane i listanje te nazovite frendove i pitajte mogu li vam posuditi dobre stare časopise, stripove i ploče i posvetite jedan kišni dan samo tome. Uživat ćete, garantiram vam!

Lastan

 * * *

Iz redakcije Vijenca uputili smo rođendanske čestitke Modroj lasti i Lastanu te smo mu postavili pitanje, koje, uz njegov odgovor, prenosimo u cijelosti

Uredništvo se trudi njegovati raznolikost sadržaja i pratiti interese čitatelja, navodi Vanja Jajić, te ističe da koliko su god informacije mladima dostupne, oni ipak ne mogu sve saznati na internetu i odrasla osoba za njih treba odabrati informacije i prezentirati ih na smislen i dobi primjeren način. A vrijednost Modre laste upravo je u autorima, kazuje nam, te pojašnjava da autori na temelju svoje stručnosti pažljivo izabiru među mnoštvom informacija i oblikuju ih na način razumljiv i zanimljiv mladima. Trudimo se njegovati raznolikost sadržaja i pratiti interese čitatelja, ističe glavna urednica, pa se tako u Modroj lasti mogu čitati tekstovi renomiranih stručnjaka o različitim temama: astronomiji i fizici, književnosti, glazbenoj i likovnoj umjetnosti, filmu, automobilizmu, STEM području, biologiji, poduzetništvu i financijama, mentalnom i fizičkom zdravlju, kulinarstvu, nutricionizmu, videoigrama, govorništvu, povijesti i brojnim drugim temama.

Neki od Lastinih autora su fizičar Nikola Poljak, književnik Darko Macan, prof. hrvatskog jezika Anita Šojat, biologinja Leopoldina Vitković, novinarka Tonka Hohnjec, novinar i bloger Domagoj Jakopović Ribafish, biokemičarka Donatella Verbanac, sportski novinar Stjepan Balog, profesionalni vozač Krsto Lončarić, prof. matematike Sanja Sruk, povjesničarka umjetnosti Jozefina Ćurković, psihologinja Sandra Đurijanček, prof. informatike Dalia Kager, dizajner videoigara Marko Banjac, filmski kritičar Boško Picula i prof. psihologije Ana Čerenšek, koji na interaktivan i zabavan način osmišljavaju tekstove primjerene mladima.

Urednice Modre laste Melita Povalec, Jozefina Ćurković i Vanja Jajić

Tko čita, raste!

Tekstovi iz različitih područja prilagođeni su interesima učenika viših razreda osnovne škole, a učiteljima mogu biti korisno didaktičko pomagalo u nastavi hrvatskog jezika, medijske, likovne i glazbene kulture, povijesti, geografije, biologije, kemije, fizike itd.

Današnji koncept Modre laste osmišljen je s ciljem poticanja mladih na čitanje, učenje, zabavu, radoznalost, osnaživanje i na stvaranje

Današnji koncept Modre laste osmišljen je s ciljem poticanja mladih na čitanje, učenje, zabavu, radoznalost, osnaživanje i na stvaranje s glavnom niti vodiljom Tko čita, raste!, pojašnjava Vanja Jajić, ističući kako je cilj osvijestiti učenike, ali i njihove roditelje da je čitanje važno za razvoj vještina kritičkog mišljenja i preduvjet za bilo kakav akademski pothvat. Važnost takvih nastojanja potkrepljuju i istraživanja koja zaključuju da je čitalačka pismenost najsnažniji pretkazatelj učeničkog uspjeha u svim ostalim područjima.

Zadržavajući primarno tiskani oblik, Modra lasta poručuje da je važno čitati tiskana izdanja, no u skladu s navikama novih generacija u vremenu digitalizacije, obogaćena je i dodatnim digitalnim sadržajima kojemu se pristupa očitanjem kodova na naslovnici i unutar teksta te je jedini takav interaktivni časopis za mlade.

U uredništvu Modre laste upravo teku pripreme za središnji obljetnički događaj – izložbu Dragi Lastane! koju u suradnji pripremaju Školska knjiga, Hrvatski školski muzej, Hrvatska udruga školskih knjižničara i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u kojoj će se izložba i održati od 5. do 22. studenog. Na internetskoj stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijem su fondu pohranjena sva izdanja Modre laste, navodi se: „Na izložbi Dragi Lastane! prisjetit ćemo se tih izdanja, a uz primjerke iz fonda NSK, izložbene panoe, dokumentarni film Irene Škorić i druge interaktivne sadržaje, prezentirati nastanak i razvoj časopisa u koji je utkano znanje brojnih stručnjaka iz različitih područja djelovanja. U sklopu izložbe 20. studenoga održat će se i stručni skup o značaju časopisa za djecu i mlade u odgoju i obrazovanju namijenjen školskim knjižničarima i učiteljima predmetne nastave, a tijekom trajanja izložbe bit će organizirane i radionice za učenike osnovnoškolskoga uzrasta.“

Nama preostaje poželjeti Modroj lasti dugotrajan let na krilima sedamdesetogodišnje tradicije.